.png "Crnogorski")
Specijalitet bokeške kužine koji miriše na bademe, maraskin i limun kulturno je dobro Crne Gore. Dobrotska ili peraška torta uvrštena je 2016. na listu nematerijalnih dobara, mahom zahvaljujući dr Milenku Pasinoviću iz Kotora, koji se dugo trudio da stara vještina žena iz njegovog kraja bude adekvatno valorizovana.
Torta nije samo vanrednim ukusom zaslužila da bude prva kulinarska vještina zaštićena Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Jasno, riječ je o raskošnoj i raritetnoj poslastici, koja nedjeljama može ostati svježa. Prema tradiciji, bokeški mornari nosili su ovaj kolač na duga putovanja, što zbog činjenice da će istog ukusa biti i nakon par mjeseci na brodu, što zbog mirisnog sjećanja na osobu koja je kod kuće kolač napravila.
Premda se izvjesno spremala i ranije, zapis o carskoj torti datira iz 17. vijeka, kada se opisuje svečanost izbora novog gradskog kapetana Perasta. Svetkovina u čast novom načelniku završava time što mještani kapetanu predaju štap kao simbol vlasti uz Perašku tortu. Torta je takođe uvijek bila dio važnih događaja za Bokelje, jer se pravi za praznike, svadbe, rođendane, lokalne fešte…
Originalna receta čuvala se vjekovima isključivo među mještanima, a posljednjih decenija je komercijalizovana, pa je na meniju svih većih restorana u Bokokotorskom zalivu. Češće se naziva Dobrotskom, ali među receptima Dobroćana i Perašćana postoji mala razlika. Osim uobičajenih badema, maraskina i keksa, u Perašku tortu se dodaju pinjoli.
Izrada torte je skupa, dugotrajna i traži veliku pažnju. Takođe je neophodno izraditi je dva dana prije serviranja, kako bi se sjedinile sve arome u njoj. Starost i autentičnost recepture, kao i vezanost za običaje lokalne zajednice, čini time vještinu izrade torte višestruko značajnom za kulturnu istoriju Crne Gore.
Dobrotska torta sliči venecijanskoj, rapskoj, imotskoj, i drugim poslasticama koje se spremaju duž jadranske obale uslijed uticaja pomorskih puteva, ali ipak ima specifičan način pripreme i duboku ukorijenjenost u lokalnim običajima. Vještina izrade torte odnosno namirnice svjedoče o istorijskoj poziciji Kotora, te uticajima pomorskih puteva kroz vjekove.
Ključni sastojak dobrotske torte jeste znameniti liker Maraska, koji se pravi od koštica i lišća višnje. O ovom čuvenom alkoholnom piću pisali su i Kazanova, i Onore de Balzak, a obično se pio samo u bogatim domaćinstvima; u buržujskim kućama i kraljevskim dvorovima. Maraskin se služio kada se vojskovođe prate u pohode, admirali u bitke… a u bokeškoj verziji – kada mornari krenu na dugo putešestvije.
