Zemlja legendi

Zemlja legendi

Predanja iz naše zemlje predložak su čuvenim predstavama, filmovima, slikama, pa i poštanskim markicama. Zbog predanja se neka mjesta pohode, druga pak u širokom luku zaobilaze…  Značajan dio unosa koji će se naći u jedinstvenoj CLIO MAP bazi čine legende iz svih djelova Crne Gore. Iskonska je čovjekova potreba da pripovijeda, pa su dobre priče nezaustavljive i moćne. Često su mitovi, bajke, i narodna predanja bila i jedino što čovjeku ostaje. A pogotovo u Crnoj Gori, pisao je Rovinski, duhovni svijet ljudi oslonjen je na bogatu fantaziju, punu likova živih i jarkih. Od jezerskih čudovišta, preko ljubavnih storija do junačkih podviga.

Neke od tih priča već su zakonski zaštićene kao nematerijalna kulturna baština, no to živo naslijeđe neprekidno se evidentira i čuva. Aplikacija „Kulturna mapa Crne Gore“ između ostalog, služi za obogaćivanje baze znanja o istorijskim, društvenim i kulturnim procesima koji su odluujue uticali na formiranje crnogorske baštine. Tako će se, osim usmenih kazivanja koja su već dokumentovana i  zaštićena, istražiti i mnogi drugi narativi iz lokalnih zajednica, od saga o praistorijskim bićima do takozvanih urbanih legendi.

Istraživanja na ovom projektu odnose se na različite tipove i funkcije usmenih predanja, na uporišta u istorijskim izvorima, alternativne verzije priče, načine na koje se legenda širila, a sve u svrhu boljeg razumijevanja kompleksnog kulturnog identiteta Crne Gore. Ti slojevi usmeno-poetske tradicije Crne Gore nedvojbeno svjedoče o burnim istorijskim promjenama na malom pojasu, ali osim naučne imaju i vanrednu vaspitno-obrazovnu, antropološku i umjetničku relevantnost.

Ne manje važno, legende imaju i ekonomski značaj jer i posredno i neposredno mogu generisati prihode od turizma. U okviru terenskih istraživanja, naišli smo na mnoštvo zainteresovanih da posjete grob Katice Kalfić tragom legende o peraškim Romeu i Juliji ili vide unutrašnjost palate u kojoj su prema predanju tri sorele čekale da se ljubljeni kapetan vrati s pučine. No, itekako je važno u toj komercijalizaciji naći mjeru. U okviru CLIO MAP projekta, istraživači rad zaključuju upravo preporukama za unaprijeđenje kulturnih dobara, vodeći računa da promovisanje i turističko brendiranje ne okrnje kulturna dobra i njihovu provobitnu namjenu.

By |2020-06-01T10:02:34+00:001 јуна, 2020|Uncategorized @sr|0 Comments

Leave A Comment