O projektu

O projektu2020-04-09T21:10:59+00:00

Glavni ciljevi projekta CLIO MAP su uvećavanje i obogaćivanje baze znanja o istorijskim, društvenim i kulturnim procesima koji su odlučujuće uticali na formiranje crnogorske baštine, utvrđivanje njenih osobina i pojavnih oblika, kao i stvaranje novih servisa, poput komercijalne mobilne aplikacije, za njihovu dalju valorizaciju. Takođe, ovom domenu pripadaju i poboljšanje kadrovskih, materijalnih i naučno-istraživačkih kapaciteta Istorijskog instituta UCG, stvaranje prostora za angažovanje mladih istraživača i doprinos razvoju šire zajednice kroz akreditaciju progama za obrazovanje vodiča u domenu kulturnog turizma.

Prošlošću Crne Gore, kao temom projekta CLIO MAP, pretežno se bave društvene i humanističke nauke, poput istorije, istorije umjetnosti, teorije i istorije književnosti, prava, lingvistike, političkih nauka i ekonomije. Područje savremene Crne Gore, iako malo po površini, oduvijek je bilo pozornica za istorijske promjene, sukobe i miješanje civilizacija, kultura i ideologija, ostavljajući istraživačima gotovo neograničen prostor za proučavanje. Multidisciplinarna istorijska istraživanja, ipak, i dalje nijesu uobičajena. Istraživači su po pravilu orijentisani na najvidljivije, političke, diplomatske, vojne, ekonomske, kulturne ili društvene aspekte problema, rijetko ulazeći u njegovu složenu, međusobno čvrsto povezanu cjelinu. Kulturno-istorijsko nasljeđe i odnos prema njemu je dobar primjer ovakvog stanja stvari. Stvoreno u određenom istorijskom kontekstu, nasljeđe je jedinstvena mešavina svih pomenutih kategorija i oblikovano vremenskim tokom. U savremenom dobu, ono je i veza sa prošlošću, i društvena kategorija za sebe. Stoga bavljenje baštinom ima ambivalentan karakter, gdje je važno prepoznati različite kategorije značaja, interesa, izazova i mogućnosti koje se nameću i prije nego što istraživač uđe u problematiku. Na žalost, nasljeđe se obično tretira kao relikvija, spomenik koji je preživeo i vredan je samo u smislu nacionalnih, etničkih, verskih, kulturnih i drugih samo-definicija, bez koherentnog, sveobuhvatnog i fokusiranog pokušaja da se prevaziđe ovako pojednostavljen pristup.

Predviđene projektne aktivnosti će se baviti tematskim domenom koji je do sada obrađivan samo sporadično i djelimično. Tiče se istorijskog konteksta koji je doveo do stvaranja određenih kategorija kulturnog nasljeđa, oličenog u obliku postojećih spomenika i artefakata. Njih bi trebalo valorizovati digitalizacijom na osnovu autentičnosti, značaja i atraktivnosti, u cilju lakšeg predstavljanja baštine široj publici. Interdisciplinarni napor za stvaranje sveobuhvatnog, tačnog, pristupačnog i modernog oruđa za razumijevanje broja, kategorija, tipova, lokacija, stanja, potencijala i perspektiva velikog dijela kulturnog i istorijskog blaga zemlje u digitalnoj i štampanoj formi, predstavlja nešto novo i drugačije unutar crnogorske naučne zajednice u oblasti društvenih i humanističkih nauka. Inovativnost koncepta projekta se ne odražava samo kroz rješavanje prethodno marginalizovanih ili potpuno neobrađenih naučnih aspekata, već i u stvaranju različitih vrsta krajnjih proizvoda za širu upotrebu. U ovom trenutku, istovremeno kreiranje mobilne aplikacije, višeslojne GIS baze podataka i štampanje atlasa crnogorskog kulturno-istorijskog nasleđa, predstavlja kompletnu novinu koja će pružiti značajnu korist svima. Trenutno ne postoji ništa slično u bilo kojem od pomenutih oblika, pa će uspješna implementacija ove ideje biti značajna referenca u održivoj valorizaciji našeg nacionalnog blaga.